prikaz prve stranice dokumenta O mjestu filozofiranja
  Download
PDF 155.01 KB
Scientific paper - Original scientific paper
O mjestu filozofiranja
Prolegomena. Časopis za filozofiju, 1 (2002), 2; 121-140. urn:nbn:hr:261:201617
Barbarić, Damir

Cite this document

Barbarić, D. (2002). O mjestu filozofiranja. Prolegomena. Časopis za filozofiju, 1. (2), 121-140. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

Barbarić, Damir. "O mjestu filozofiranja." Prolegomena. Časopis za filozofiju, vol. 1, no. 2, 2002, pp. 121-140. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

Barbarić, Damir. "O mjestu filozofiranja." Prolegomena. Časopis za filozofiju 1, no. 2 (2002): 121-140. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

Barbarić, D. (2002) 'O mjestu filozofiranja', Prolegomena. Časopis za filozofiju, 1(2), pp. 121-140. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617 (Accessed 19 November 2024)

Barbarić D. O mjestu filozofiranja. Prolegomena. Časopis za filozofiju [Internet]. 2002 [cited 2024 November 19];1(2):121-140. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

D. Barbarić, "O mjestu filozofiranja", Prolegomena. Časopis za filozofiju, vol. 1, no. 2, pp. 121-140, 2002. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617. [Accessed: 19 November 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)O mjestu filozofiranja
Title (english)On the Place of the Philosophizing
AuthorDamir Barbarić
Author's institutionInstitute of Philosophy
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Philosophy
Abstract (croatian)
Članak predstavlja pokušaj izlaganja izvornog smisla Platonove odredbe o čuđenju kao početku filozofije, i to posredstvom kritičkog otklanjanja njezina pretumačenja u Aristotela, zatim kod Stoika te na posljetku u Spinoze i Hegela. Pritom se podsjeća na rano grčko iskustvo čuđenja, gdje ono ponajprije znači temeljni ugođaj prisustva onog božanskog, kao i čovjekova sudjelovanja na božanskom. Tomu odgovara uloga koju pri čuđenju ima ono patetično, u Platona snažno istaknuta, a u kasnijoj tradiciji potisnuta i zaboravljena. Za Platona čuđenje potječe iz stanja neprevladive filozofske besputnosti, koju već Aristotel razumijeva samo još u smislu ishodišta koje treba bezuvjetno napustiti. Tematiziranjem Diotimina nauka izloženog u dijalogu Simpozij u članku se tomu nasuprot besputnost određuje kao jedino primjereno mjesto pravog filozofiranja, koje treba pod svaku cijenu očuvati i održati otvorenim, kao ono između za svjetsku igru besmrtnika i smrtnika.
Keywords (croatian)
Languagecroatian
Publication typeScientific paper - Original scientific paper
Publication statusPublished
Peer reviewUnknown
Publication versionPublished version
Journal titleProlegomena. Časopis za filozofiju
Numberingvol. 1, no. 2, pp. 121-140
p-ISSN1333-4395
URN:NBNurn:nbn:hr:261:201617
Publication2002
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-02-14 10:37:11