prikaz prve stranice dokumenta O mjestu filozofiranja
  Preuzmi
PDF 155.01 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
O mjestu filozofiranja
Prolegomena. Časopis za filozofiju, 1 (2002), 2; 121-140. urn:nbn:hr:261:201617
Barbarić, Damir

Citirajte ovaj rad

Barbarić, D. (2002). O mjestu filozofiranja. Prolegomena. Časopis za filozofiju, 1. (2), 121-140. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

Barbarić, Damir. "O mjestu filozofiranja." Prolegomena. Časopis za filozofiju, vol. 1, br. 2, 2002, str. 121-140. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

Barbarić, Damir. "O mjestu filozofiranja." Prolegomena. Časopis za filozofiju 1, br. 2 (2002): 121-140. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

Barbarić, D. (2002) 'O mjestu filozofiranja', Prolegomena. Časopis za filozofiju, 1(2), str. 121-140. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617 (Datum pristupa: 15.12.2024.)

Barbarić D. O mjestu filozofiranja. Prolegomena. Časopis za filozofiju [Internet]. 2002. [pristupljeno 15.12.2024.];1(2):121-140. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617

D. Barbarić, "O mjestu filozofiranja", Prolegomena. Časopis za filozofiju, vol. 1, br. 2, str. 121-140, 2002. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617. [Citirano: 15.12.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:261:201617
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)O mjestu filozofiranja
Naslov (engleski)On the Place of the Philosophizing
AutorDamir Barbarić
Autorova ustanovaInstitut za filozofiju
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak (hrvatski)
Članak predstavlja pokušaj izlaganja izvornog smisla Platonove odredbe o čuđenju kao početku filozofije, i to posredstvom kritičkog otklanjanja njezina pretumačenja u Aristotela, zatim kod Stoika te na posljetku u Spinoze i Hegela. Pritom se podsjeća na rano grčko iskustvo čuđenja, gdje ono ponajprije znači temeljni ugođaj prisustva onog božanskog, kao i čovjekova sudjelovanja na božanskom. Tomu odgovara uloga koju pri čuđenju ima ono patetično, u Platona snažno istaknuta, a u kasnijoj tradiciji potisnuta i zaboravljena. Za Platona čuđenje potječe iz stanja neprevladive filozofske besputnosti, koju već Aristotel razumijeva samo još u smislu ishodišta koje treba bezuvjetno napustiti. Tematiziranjem Diotimina nauka izloženog u dijalogu Simpozij u članku se tomu nasuprot besputnost određuje kao jedino primjereno mjesto pravog filozofiranja, koje treba pod svaku cijenu očuvati i održati otvorenim, kao ono između za svjetsku igru besmrtnika i smrtnika.
Ključne riječi (hrvatski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeNepoznato
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaProlegomena. Časopis za filozofiju
Brojčani podacivol. 1, br. 2, str. 121-140
p-ISSN1333-4395
URN:NBNurn:nbn:hr:261:201617
Datum objave publikacije2002
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-02-14 10:37:11