Sažetak (hrvatski) | Autorica izlaganja, Erna Banić-Pajnić, sudjeluje u radu na istraživanju hrvatske filozofije u Institutu za filozofiju od 1970. godine, a rezultate svojih istraživanja objavljuje u Prilozima za istraživanje hrvatske filozofije od 1976. godine (od drugog dvobroja). U okviru tih istraživanja obradila je niz dotada uglavnom nepoznatih tekstova hrvatskih filozofa (od Marka Marulića, Antuna Mede, Jurja Dragišića, Federika Grisogona, Andrije Dudića, Trankvila Andreisa, Nikole Modruškog, Frane Petrića, Pavla Skalića, Jurja Dubrovčanina, N. V. Gučetića do Franje Markovića i Alberta Bazale). U ovom izlaganju osvrće se na temelju vlastitih iskustava i uvida na ono što je dosad učinjeno u okviru tih istraživanja, naznačujući najznačajnije probleme s kojima su ta istraživanja bila suočena.
Polazeći od zadataka u istraživanju hrvatske filozofije kako su ih formulirali pioniri tog istraživanja Franjo pl. Marković i dr. Kruno Krstić, autorica izvodi svojevrsnu bilancu učinjenog upućujući ujedno na sve ono što bi još trebalo učiniti s nastojanjem da se ostvari cilj koji je zacrtao jedan od inicijatora obnavljanja rada na hrvatskoj filozofiji sredinom dvadesetog stoljeća — Vladimir Filipović, a to je izrada cjelovitog prikaza povijesti hrvatske filozofije. |
Sažetak (engleski) | The authoress of the paper, Erna Banić-Pajnić, has been collaborating on the research into Croatian philosophy at the Institute for Philosophy since 1970, and the results of her research were being published in the Contributions to the Research in Croatian Philosophical Heritage since 1976 (the second issue). In the research she had worked on several hitherto mainly unknown texts written by Croatian philosophers (Marko Marulić, Antun Medo, Juraj Dragišić, Federik Grisogono, Andrija Dudić, Trankvil Andreis, Nikola Modruški, Frane Petrić, Pavao Skalić, Juraj Dubrovčanin, N. V. Gučetić, Franjo Marković, Albert Bazala). On the basis of her own experiences and insights, in this paper she comments the what has so far been done within the research, noting the most important problems facing it.
Starting from the tasks of the research in Croatian philosophy as formulated by the pioneering nobleman Franjo Marković and dr. Kruno Krstić, the authoress takes stock of the research results, also pointing at what is yet to be done in reaching the goal set by one of the initiators of renewing the work on Croatian philosophy in the mid-twentieth century, Vladimir Filipović, namely, completing a comprehensive survey of the history of Croatian philosophy. |