Sažetak (hrvatski) | Petrić, koji na Plethonovu tragu spise poznate pod naslovom Kaldejska proroštva pripisuje Zoroastru, „suvremeniku Abrahamovu, prvom otkrivaču astrologije i magije tj. mudrosti“, objavljuje te spise u Dodatku svoje Nove sveopće filozofije 1591. te 1593. godine pod naslovom Zoroaster et eius CCCXX Oracula Chaldaica, eius opera e tenebris eruta et latine reddita“ (tu su donijeti Petrićev predgovor, grčki tekst spisa i njegov latinski prijevod). Spisi će 1593. godine kao zasebno izdanje biti objavljeni u Hamburgu pod naslovom Magia philosophica hoc est Zoroaster et eius CCCXX Oracula chaldaica (bez grčkog teksta). Zoroastru pripisanu filozofiju Petrić zajedno sa svojom vlastitom i s još tri filozofije, kao jednu „pobožnu filozofiju“ podastire papi Grguru XIV. u zamjenu za Aristotelovu „bezbožnu“ filozofiju što se „posvuda predaje po školama“. Prema njegovim vlastitim riječima, Petrić ulaže „ne malen trud“ u prikupljanje 324 stiha kaldejskih proroštava, raspršenih po djelima različitih autora poglavito novoplatoničke orijentacije, sakupljajući ih u jedan cjelovit spis, koji raspoređuje u nekoliko tematskih cjelina i prevodi na latinski. U tekstu se prije svega nastoje sagledati Petrićevi motivi izdavanja Zoroastru pripisanih Oracula chaldaica, što se povezuje prije svega s pitanjem o tome jesu li i ako jesu, kako su učenja iz Oracula prisutna u njegovoj vlastitoj filozofiji izloženoj u Novoj sveopćoj filozofiji. Svoj načelni stav o tome kako Proroštva funkcioniraju u njegovoj filozofiji iznosi Petrić u šestoj knjizi „Panarchije“ Nove sveopće filozofije gdje kaže: „Ali mi filozofiramo pozivajući se na autoritete (pri čemu misli prije svega na Zoroastra) više kao na ures nego kao na temelj. Pozabavimo se stoga dokazima!“ Premda, naime, Zoroastra priznaje kao autoritet, Petrić njegove izrijeke ne smatra filozofskim dokazima! Analizom Nove sveopće filozofije pokušava se u tekstu doći do odgovora na pitanje stoji li ova Petrićeva tvrdnja o pozivanju na autoritete kao na ures. Ujedno se nastoji sagledati specifičnost njegove interpretacije tih spisa, napose interpretacije koncepcije počela. Na kraju su značajke Petrićeve recepcije tih spisa rezimirane u jednoj njegovoj izjavi, vezanoj doduše uz pitanje razuma, no koja se može primijeniti i na sva ostala učenja izložena u Oracula chaldaica. Petrić u njoj znakovito kaže: „Međutim ta (sc. Zoroastrova) povijest o razumu ne čini se da se mnogo tiče naše filozofije, niti se pak mnogo razlikuje od nje“. |