U ovom članku donosim pregled razmišljanja o utopiji hrvatske filozofkinje Gordane Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Ona se pitanjem utopije bavi u dvije svoje knjige Utopija i inauguralni paradoks. Prilog filozofsko-političkoj raspravi (2005.) i Ime utopije. Jugoslavensko samoupravljanje kao izigrani projekt emancipacije (2015.). Druga knjiga svojevrstan je nastavak prve. Radi boljeg razumijevanja i pregleda prvo iznosim teze iz njezine prve, a zatim i iz druge knjige. Osim što Bosanac u svojim knjigama obrađuje pojam utopije, ona jednako temeljito obrađuje pojmove inauguracija, inauguralni paradoks, socijalizam, komunizam i samoupravljanje. Počevši od samog pojma utopije, ona čitatelja vodi od Thomasa Morusa, preko drugih renesansnih utopista, Marxa i Engelsa, Ernsta Blocha, pa sve do anti-utopizma.
Opis (engleski)
In this article, I provide an overview of the understanding of the utopia by Croatian woman philosopher Gordana Bosanac (Varaždin, 1936 – Zagreb, 2019). She deals with the issue of utopia in two of her books Utopia and the Inaugural Paradox. A Contribution to the Philosophical-Political Debate (2005) and The Name of Utopia. Yugoslav self-government as a tricky project of emancipation (2015). The second book is a kind of continuation of the first. For the sake of better understanding and review, I first present theses from her first book, and then from the second book. Apart from the fact that Bosanac deals with the notion of utopia in her books, she equally thoroughly deals with the notions of inauguration, inaugural paradox, socialism, communism and self-government. Starting from the very notion of utopia, she leads the reader from Thomas Morus, through other Renaissance utopians, Marx and Engels, Ernst Bloch, all the way to anti-utopianism.