Ovaj svezak Godišnjaka za filozofiju donosi tekstove koji fenomenu politike i političkoga djelovanja pristupaju s različitih teorijskih i metodoloških polazišta. Ono što im je zajedničko otkriva se u nastojanju oko temeljne ravni na kojoj tek biva moguće postaviti pitanje o mjeri u kojoj filozofija politike, socijalna filozofija te politička i pravna teorija mogu u današnjem, sve globaliziranijem svijetu ponuditi viziju društva koje svojim članovima omogućava dobar zajednički život. Prilozi koji su sabrani u ovom Godišnjaku sežu od o tradiciju grčkog filozofiranja i politiziranja oslonjenih promišljanja demokracije (Barbarić) i zajedničkog dobra (Žunec), preko nastojanja oko političkog karaktera Nietzscheova pojma volje za moć (Šegedin), izlaganja spora u razumijevanju prava između filozofa prava Rudolpha von Jheringa i povjesničara slavenskog prava Balda Bogišića (Petrak), zatim tematiziranja demokracije, pravednosti i građanskog prijateljstva iz liberalne perspektive (Jolić, Petrović, Zelić) pa do analitičkog, normativno neopterećenog propitivanja argumentacije vezane uz pojam nacionalnog identiteta (Berčić).